-
Defanzivac iz Gruzije novo pojačanje niškog Radničkog - 4 sata pre
-
Svečano otvorena izložba radova studenata Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu - 4 sata pre
-
Repertoar Cineplexx Niš bioskopa od 7. do 13. jula - 5 sata pre
-
Uskoro u prodaji i VIP ulaznice za Nišville 2022 - 1 dan pre
-
Otkrivamo vam kako izgleda baštenski sto napravljen od stare malezijske kuće - 1 dan pre
-
Koprodukcija njujorške trupe ‘La Mama’ u okviru pozorišnog programa ‘Nišville jazz teatra 2022’ - 02/07/2022
-
Globalna kompanija za digitalne inovacije iz Srbije, Devtech, obezbedila 12,25 miliona evra za dalje širenje poslovanja - 01/07/2022
-
Porodični vikend 2. i 3. jula uz ‘Malce’ u bioskopima Cine Grand – Delta Planet Niš i Vilin Grad - 30/06/2022
-
Pogledajte pet najupečatljivijih momenata u istoriji svetskih prvenstava u fudbalu - 30/06/2022
-
Predstavljanje antologije aforizama ‘Godine zapleta’ Dragana Ognjanovića u Narodnoj biblioteci ‘Stevan Sremac’ - 29/06/2022
Zašto je važno da odemo na spavanje pre ponoći?
Često se polomiše o tome koliko je važno da zaspimo pre ponoći i kako naše telo može da zna kada je ponoć.
Foto: Freeimages.com
Istraživanja na ovu temu kažu da to može da ima ogromnu razliku u našem kvalitetu sna, produktivnosti i ukupnom zdravlju. Možda ste čuli frazu „sat sna pre ponoći vredi dva posle“, a to je zato što imamo unutrašnji biološki sat ili cirkadijalni ritam koji šalje signale našem mozgu da je vreme za san kada sunce zađe.
Izlaskom izvan našeg cirkadijalnog ritma ili njegovim poremećajem, potencijalno možemo da odbacimo naš unutrašnji biološki sat i tako da negativno utičemo na naše fizičko i mentalno zdravlje.
Kako naša tela znaju koliko je sati?
Naš cirkadijalni ritam pomaže našem mozgu da prati kada treba da budemo budni, a kada treba da zaspimo. Reguliše san, a istovremeno signalizira kada treba biti na oprezu, a kada zaspati na osnovu svetlosnih promena u okruženju, poput izlaska i zalaska sunca. Ovo ukorenjeno ponašanje prisutno je hiljadama i hiljadama godina i oblikovano je rotacijom zemlje oko svoje ose. Bez cirkadijalnog ritma ne možemo optimizirati koliko energije i kada naše telo troši, što znači da pomaže u održavanju svih aspekata našeg života.
– Cirkadijalni ritam koristi sunčevu svetlost koja ulazi u naše oči da nas drži na 24-časovnom rasporedu. Svetlost koja ulazi u naše oči čini da mozak potiskuje melatonin, jedan od glavnih hormona koji reguliše san – objašnjava specijalista za spavanje i neurolog dr Čelsi Rohrscheib, piše Real Simple.
Melatonin je hormon koji šalje signal vašem telu da spava. Kako uveče postaje sve tamnije, a manje svetlosnih informacija ulazi u naše oči, naša proizvodnja melatonina se povećava sve dok ne dostigne određeni prag, kada mozak signalizira mozgu da je vreme za san. Generalno, ovaj signal melatonina javlja se znatno pre ponoći. Što duže ostajemo budni nakon ove tačke, to više uzdrmavamo naš prirodni ciklus sna.
Šta se dešava kada legnemo u krevet posle ponoći?
Povremeno odlazak u krevet posle ponoći je u redu – i često neizbežno. Možda nećete uvek moći rano da zaspite ili ćete kasnije ustati za neki događaj. Međutim, redovno ili stalno spavanje posle ponoći može da dovede do niza zdravstvenih problema. Odlazak u krevet posle ponoći može da dovede do hronične iscrpljenosti i umora, pa čak i problema sa štitnom žlezdom.
Ovaj loš obrazac sna može da utiče na raspoloženje, kao i na fizičko zdravlje. Zato je odlazak na spavanje pre ponoći zdrav cilj kome treba da težimo.
Izvor: Pressserbia.com