-
Repertoar bioskopa Cine Grand – Delta Planet Niš od 7. do 13. jula - 4 sata pre
-
Defanzivac iz Gruzije novo pojačanje niškog Radničkog - 1 dan pre
-
Svečano otvorena izložba radova studenata Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu - 1 dan pre
-
Repertoar Cineplexx Niš bioskopa od 7. do 13. jula - 1 dan pre
-
Uskoro u prodaji i VIP ulaznice za Nišville 2022 - 05/07/2022
-
Otkrivamo vam kako izgleda baštenski sto napravljen od stare malezijske kuće - 05/07/2022
-
Koprodukcija njujorške trupe ‘La Mama’ u okviru pozorišnog programa ‘Nišville jazz teatra 2022’ - 02/07/2022
-
Globalna kompanija za digitalne inovacije iz Srbije, Devtech, obezbedila 12,25 miliona evra za dalje širenje poslovanja - 01/07/2022
-
Porodični vikend 2. i 3. jula uz ‘Malce’ u bioskopima Cine Grand – Delta Planet Niš i Vilin Grad - 30/06/2022
-
Pogledajte pet najupečatljivijih momenata u istoriji svetskih prvenstava u fudbalu - 30/06/2022
Tiha pandemija: Depresija pogađa više od 40 miliona osoba u Evropskoj uniji
Predstavljeni rezultati istraživanja za 10 zemalja, uključujući i Srbiju
Predstavnici vlada, kao i zdravstveni radnici i predstavnici pacijenata, saglasni su da briga o depresiji mora biti u centru pažnje u regionu.
BRATISLAVA, Slovačka – Na panel diskusiji na Globsec Forumu 2022, predstavljeni su rezultati Istraživanja o depresiji za deset zemalja centralne i istočne Evrope, kao i Baltika, odnosno izveštaji koji sadrže niz preporučenih akcija za poboljšanje upravljanja i nege pacijenata sa depresijom u regionu. Predstavnici organizacija pacijenata koji su učestvovali u izradi ovog istraživanja predstavili su zajednički dokument, Memorandum pacijenata, kojim se zahteva veća uključenost pacijenata i unapređenje kvaliteta nege osoba obolelih od depresije.
„Tiha pandemija”
Depresija je najčešći mentalni poremećaj danas. Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da depresija pogađa više od 40 miliona osoba u Evropskoj Uniji, što čini 4,3 odsto Evropljana[1]. Međutim, s obzirom na psihološke efekte pandemije COVID-19, globalna rasprostranjenost anksioznosti i depresije porasla je za ogromnih 25 odsto samo u prvoj godini pandemije[2]. Vrlo je verovatno da je ova brojka sada još veća. Istovremeno, kontekst pandemije učinio je temu depresije relevantnijom nego ikada, a doktori i akademici širom sveta nazvali su je „tiha pandemija”[3].
U centralnoj i istočnoj Evropi i Baltiku, više od 2,4 miliona ljudi pati od depresije [4].
Iako je broj visok, depresija je nedovoljno prepoznata s ozirom na to da veliki deo populacije i dalje ima predrasude u vezi sa problemima mentalnog zdravlja, a prema lokalnim podacima, većina slučajeva depresije se i dalje ne leči[5].
“Od depresije boluje 3,8 odsto stanovništva širom sveta, uključujući 5 odsto odraslih, a ovaj procenat je još viši kada je reč o osobama starijim od 60 godina. Baš kao što pokušavamo da se uhvatimo u koštac sa pandemijom COVID-19, moramo se fokusirati na borbu protiv ovog sve većeg problema koji pogađa celokupno društvo” , rekao je Jozef Šuvada, član Izvršnog odbora SZO.
Rezultati istraživanja o depresiji pokazuju potrebu za ulaganjem u negu
Deset timova stručnjaka i istraživača iz centralne i istočne Evrope i Baltika analiziralo je brigu i lečenje depresije u svojim zemljama, a zatim sumiralo i predstavilo rezultate rada na Globsec Forumu 2022. u Bratislavi.
Ovu medotologiju je razvila organizacija The Health Policy Partnership, u partnerstvu sa organizacijama GAMIAN i EUFAMI, kao i Evropskim psihijatrijskim udruženjem. Istraživanje o depresiji u 10 zemalja deo je šireg istraživanja koje obuhvata evaluaciju ključnih nacionalnih zdravstvenih politika i usluga namenjenim osobama koje pate od depresije u Belgiji, Francuskoj, Italiji i Rumuniji.
„Uprkos očiglednoj potrebi da se unapredi briga o mentalnom zdravlju, većina zemalja centralne i istočne Evrope i Baltika zaostaje za EU prosekom po pitanju ukupnih ulaganja. Profesionalne kapacitete, kao i brigu zajednice o ljudima koji su u najvećem riziku od depresije, takođe treba unaprediti”, rekla je Ana Mihalkova, regionalni koordinator Istraživanja o depresiji iz agencije za odnose s javnošću Seesame.
Integrisana nega – sistem usredsređen na pacijenta, koji podržava osobe sa depresijom tokom njihovog života i u celom zdravstvenom sistemu, je od suštinskog značaja za pružanje adekvatne podrške i lečenja. Integracija usluga mentalnog zdravlja i usluga socijalne pomoći može povećati stopu lečenja i smanjiti teret bolesti.
Predstavnici pacijenata su ponovili zaključke Memoranduma pacijenata u celom regionu. „Zahtevamo od donosilaca odluka da unaprede integrisane sisteme nege, prikupljanje i korišćenje podataka, angažovanja pacijenata i uključivanje tehnologije u lečenje”, izjavio je Bogdan Dobnik, direktor udruženja pacijenata OZARA iz Slovačke.
„Pacijenti oboleli od depresije i njihove porodice zaslužuju istu vrstu strateškog plana kao i pacijenti koji boluju od karcinoma”, dodao je Andrej Vrsanski, direktor Lige za mentalno zdravlje, najveće krovne organizacije korisnika i pružalaca usluga mentalnog zdravlja u Slovačkoj.
Predstavnici vlada obećavaju da će se fokusirati na depresiju
Nakon decenija nedovoljno finansiranih sistema zaštite mentalnog zdravlja i dugih diskusija o reformama, predstavnici vlasti u regionu spremni su da depresiju stave na svoj dnevni red.
„Slovačka ove godine preuzima rotirajuće predsedavanje grupom Višegradska četvorka, pa želimo da zaštita mentalnog zdravlja bude naš prioritet i da podstaknemo saradnju i unapređenje naših zdravstvenih sistema širom regiona, čak i dalje u susedstvu”, rekao je Robert Babela, državni sekretar Ministarstva zdravlja Republike Slovačke.
Ovo istraživanje o depresiji pokrenula je i finansirala firma Janssen, koja je deo farmaceutske kompanije Johnson and Johnson.
Rezultati pomenutog istraživanja sprovedenog u Srbiji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji objavljeni su na www.DepressionCare.eu.
[1] World Health Organization. https://www.euro.who.int/en/health-topics/noncommunicable-diseases/mental-health/areas-of-work/depression
[2] WHO. https://www.who.int/news/item/02-03-2022-covid-19-pandemic-triggers-25-increase-in-prevalence-of-anxiety-and-depression-worldwide
[3] https://www.kcl.ac.uk/the-silent-pandemic-covid-19-and-mental-health
[4] Estimation based on data from IHME. Global Health Data Exchange.
http://ghdx.healthdata.org/gbd-results-tool
[5] Depression Scorecard reports, CE&B countries
Autor: Portal Media Press Srbija