Izložba nagrađenih studenata FLU “Dihotomije” biće otvorena u utorak, 7. novembra u 19.00 časova u Likovnoj galeriji Kolarčeve zadužbine.
Postavka obuhvata radove Nikole Đeloševića, Teodore Pendić, Lene Jovanović i Đorđa Radovića.
Izložba će biti otvorena do 25. novembra radnim danima od 10 do 20, subotom od 10 do 16 časova.
O autorima:
Nikola Đelošević rođen je 1992. godine u Beogradu. Studije grafike upisuje 2013. godine na FLU u Beogradu u klasi profesora Branka Rakovića. Učestvovao je na programu kulturne razmene Darmasiswa vlade Indonezije i na ISI Denpasar proveo akademsku 2018/2019. godinu. Master studije na matičnom fakultetu završava 2023. godine u klasi profesora Aleksandra Mladenovića, kada dobija Nagradu FLU za grafiku. Predstavio se na brojnim kolektivnim izložbama (Masterpieces V, Umetnički prostor U10, Beograd, 2023, Izložba radova nagrađenih studenata FLU 2022/2023, Galerija FLU, Beograd, 2023).
![](https://mediapress.rs/wp-content/uploads/2023/11/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0-%D0%82%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D1%88%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B-%D0%96%D1%80%D1%82%D0%B2%D0%B0-%D1%81%D0%B8%D1%82%D0%BE%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%BC%D0%BF%D0%B0-100%D1%8570-%D1%86%D0%BC-2023-1-714x1024.jpg)
Teodora Pendić rođena je 2000. godine u Pančevu. Osnovne i master studije završila je na Grafičkom odseku FLU u Beogradu u klasi profesora Adama Pantića 2022, odnosno 2023. godine, nakon čega upisuje doktorske studije u klasi istog profesora. Dobitnica je više nagrada među kojima se ističe Nagrada FLU za grafiku 2023. godine. Učestvovala je na više grupnih izložbi i umetničkih manifestacija (V Međunarodno trijenale grafike, Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, Beograd, 2023, Masterpieces V, Umetnički prostor U10, Beograd, 2023, III Međunarodno bijenale litografije, UK Parobrod, Beograd, 2022).
![](https://mediapress.rs/wp-content/uploads/2023/11/%D0%A2%D0%B5%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%9F%D0%B5%D0%BD%D0%B4%D0%B8%D1%9B-%D0%98%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE-%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE-2023-748x1024.jpg)
Lena Jovanović rođena je 1986. godine u Zaječaru. Na Vajarskom odseku FLU u Beogradu završila je osnovne i master studije u klasi profesora Zdravka Joksimovića, da bi na istom odseku 2023. godine nastavila doktorske studije. Član je ULUS-a od 2023. godine, u statusu samostalnog umetnika. Među ostalim, dobitnica je nagrade „Sreten Stojanović, vajar“ FLU za 2023. godinu. Priredila je jednu samostalnu (Centralna galerija Šok ZaDruge, Novi Sad, 2023) i učestvovala na više kolektivnih izložbi, kolonija i radionica.
![](https://mediapress.rs/wp-content/uploads/2023/11/%D0%9B%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%88%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B-%D0%A1%D0%B0%D0%BC%D0%BE-%D0%BF%D0%B0%D0%B6%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE-2023-1024x683.jpg)
Đorđe Radović rođen je 1999. godine u Beogradu, gde završava srednju školu Tehnoart. Na Slikarskom odseku FLU u Beogradu 2022. godine završava osnovne (klase profesora Milivoja Pavlovića, Branka Rakovića i Dragane Stanaćev), a 2023. master studije (klasa profesora Milivoja Pavlovića). Trenutno je na doktorskim studijama na istom odseku. Dobitnik je nagrade „Rista i Beta Vukanović, slikari“ za 2023. godinu. Izlagao je na više kolektivnih izložbi u Srbiji i inostranstvu.
![](https://mediapress.rs/wp-content/uploads/2023/11/%D0%82%D0%BE%D1%80%D1%92%D0%B5-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B-%D0%95%D0%B2%D0%BE%D0%BA%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%80-%D1%83%D1%99%D0%B5-%D0%BD%D0%B0-%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%BD%D1%83-80x60-%D1%86%D0%BC-2023.jpg)
Izložba okuplja četvoro mladih autora, dobitnika nagrada Grafičkog, Vajarskog i Slikarskog odseka Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu za 2023. godinu. U interakciji autorskih poetika i koncepcijskih osnova na kojima su utemeljena individualna umetnička istraživanja, pojam dihotomije otvara se kao jedna od mogućih tačaka pristupa sagledavanju pojedinačnih umetničkih projekata obuhvaćenih u jedinstvenu izložbenu celinu.
Grafike Nikole Đeloševića svedenim formama i pročišćenim kompozicijama naznakama otkrivaju dubinu i slojevitost teme koja je u fokusu umetničkog interesovanja. Vizuelnim jezikom koji definišu naglašena kontura i kontrast crne i crvene, autor kroz metaforične, alegorijske prikaze istražuje pojam slobode, njenu prirodu ali i granice. U radovima se očituje sučeljavanje
čežnje za slobodom i potrebe za sigurnošću. Motivom vaze sa cvećem autor predstavlja slobodu u fragmentima, u uslovima kontrole i kalupu (samo)nametnutih okvira kao naličje čovekove potrage za sigurnošću.
Posmatrajući arhitekturu i prostor, Teodora Pendić jezikom fotografskog i grafičkog medija ispituje svetlost i problem odnosa svetlosti i forme. U dinamičnom i živopisnom susretu različitih umetničkih praksi i vokabulara, autorka istražuje likovni potencijal svetlosti. U kontrastu osvetljenja i zatamnjenja, u igri svetlosti i senke, umetnica eksperimentišući sa kolorističkim vrednostima svetlosnog spektra suptilno nijansira atmosferu posmatranog prostora, odnosno objekta u prostoru.
Lena Jovanović ambijentalnom instalacijom Samo pažljivo reinterpretira tradiciju redimejda (ready-made). Ansambl čini dvanaest objekata – kišobrana sa izvrnutim klobucima koji gotovo da lebde u prostoru, oslanjaući se diskretno vrhom drške na podlogu. Transparentnost materijala dopunjuje utisak lakoće i prozračnosti, dok kuglice u toplim tonovima terakote unutar klobuka objektu daju uzemljenje. Krhkost konstrukcije čija stabilnost biva narušena tek strujanjem vazduha opominje posmatrača da zastane, oslušne i oseti, osvesti. Instalacijom Samo pažljivo umetnica poziva na trenutak aktivne pažnje i pogled u sebe kao odgovor na ubrzanu svakodnevicu savremenog života.
Slike Đorđa Radovića predstavljaju umetničku interpretaciju prošlosti kroz prizmu sećanja, uspomena i fragmentarnih vizuelnih zapisa zabeleženih fotografskom kamerom koje autor nalazi u ličnoj i porodičnoj arhivi. Fotografske isečke autor reinterpretira vizuelnim sredstvima slikarskog medija gradeći jezik univerzalnih simbola kojim uspostavlja i oblikuje novi kontekst značenja. Tako se šaljivi gest rekontekstualizacijom i novim čitanjima percipira kao gest očajanja, evokacija arhetipske slike oličene u ženskoj figuri koja pokriva lice rukama. Između prošlosti i sadašnjosti, dekonstrukcije i rekonstrukcije, između realnog i metafizičkog, autor oblikuje snenolike prizore koji se razlivaju u magličastoj atmosferi modelovanoj suptilnim valerskim
gradacijama.
Tijana Duka
Reprodukcije prema redosledu objavljivanja:
NIKOLA ĐELOŠEVIĆ, „ŽRTVA, sitoštampa, 100h70 cm, 2023.
TEODORA PENDIĆ, „ISKONSKO STVARALAŠTVO“, litografija, 60h44 cm, 2023.
LENA JOVANOVIĆ, „SAMO PAŽLjIVO“ (prostorna instalacija, detalj), kišobran i terakota, dimenzije promenljive, 2023.
ĐORĐE RADOVIĆ, „EVOKATOR“, ulje na platnu, 80h60 cm, 2023.
Autor: Portal Media Press Srbija