Početna » Događaj koji se ne propušta: Dva veka fotografije u Galeriji Art55 uz profesora Branimira Karanovića

Događaj koji se ne propušta: Dva veka fotografije u Galeriji Art55 uz profesora Branimira Karanovića

od strane bukovac

Galerija Art55 u Nišu, u utorak, 24. novembra 2026. godine postaće epicentar vizuelnih umetnosti, spajajući bogatu prošlost fotografije sa inovativnom sadašnjošću.

Svet ove godine slavi veliki jubilej – dva veka od nastanka prve fotografije (1826–2026), a kao deo ciklusa „Umetnost bez barijera”, Galerija Art55 će sa zadovoljstvom ugostiti dvostruko kulturno veče, posvećeno umetnosti svetlosti i grafičkog izraza.

U 19.00 časova počeće otvaranje izložbe grafika uvaženog profesora mr Branimira Karanovića. Publika će imati priliku da vidi radove nastale kao autentičan spoj grafike i fotografije, primenjenih u različitim tehnikama, gde se tradicionalni grafički izraz prepliće sa savremenim vizuelnim medijima. Ovaj dijalog između dve tehnike pruža jedinstven vizuelni jezik, istovremeno duboko ličan i univerzalno razumljiv.

Nakon otvaranja izložbe, uslediće panel-diskusija pod nazivom „Kreativna fotografija”, koja okuplja istaknute stručnjake iz oblasti vizuelnih umetnosti, istorije umetnosti i pedagogije. Cilj tribine je da istraži evoluciju fotografije od njenog nastanka do digitalnog doba, osvetljavajući njenu ulogu u savremenoj kulturi.

banner

banner

Na panelu će učestvovati:

  • prof. mr Branimir Karanović, profesor emeritus Univerziteta umetnosti u Beogradu (FPU)
  • Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti
  • prof. Miljan Nedeljković, redovni profesor fotografije na Fakultetu umetnosti u Nišu

Razgovor će moderirati dr Velibor Petković sa Filozofskog fakulteta u Nišu, čime se garantuje dinamična i inspirativna razmena ideja.

Nakon panel-diskusije, publika će imati priliku da se uključi u diskusiju sa učesnicima, postavljajući pitanja i deleći svoja razmišljanja o fotografiji i umetnosti uopšte.

Ulaz na izložbu i panel-diskusiju je slobodan, a organizatori pozivaju sve ljubitelje vizuelnih umetnosti, kao i širu javnost, da se pridruže ovom jedinstvenom kulturnom događaju. Ne propustite priliku da se upoznate sa radom profesora Branimira Karanovića i učestvujete u razgovoru o kreativnoj fotografiji.

O autoru:

BRANIMIR KARANOVIĆ

Diplomirao na Fakultetu primenjenih umetnosti 1974. u klasi prof. Božidara Džmerkovića u Beogradu. Magistrirao grafiku 1976. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Marka Krsmanovića. Od 1978. do 1997. profesor fotografije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a od od 1996. Profesor fotografije na grafičkom odseku Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu. Bavi se grafikom i fotografijom. Aktivno izlaže grafike i fotografije na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu od 1974 godine. Priredio je više autorskih izložbi fotografija i grafika domaćih i stranih autora u Beogradu, Solunu, Novom Sadu i Čačku. Samostalne izložbe / izbor: Beograd, Novi Sad, Niš, Čačak, Novi Pazar, Subotica, Podgorica, Herceg Novi, Mostar, Banja Luka, Trebinje, Pariz, Solun, Bratislava, Zagreb, Rijeka, Osijek, Ljubljana, Prag, Plovdiv, Skoplje… Nagrade / izbor: 1976. Prva nagrada za grafiku Inter-debi, Krakov 1977. Veliki pečat Grafičkog kolektiva, Beograd 1981. Zlatna igla ULUS-a, Beograd 1986. Godišnja nagrada ULUPUDS-a, Beograd 1991. Otkupna nagrada na Oktobarskom salonu, Beograd 1992. Otkupna nagrada Muzeja primenjenih umetnosti na Oktobarskom salonu, Beograd 1992. Nagrada za fotografiju na Oktobarskom salonu, Novi Sad 1993. Nagrada za grafiku na Oktobarskom salonu, Novi Sad 1997. Nagrada za fotografiju na Oktobarskom salonu, Beograd 1998. Nagrada za fotografiju na 30. majskoj izložbi ULUPUDS-a, Beograd 2002. Grand prix Jugoslovenskog bijenala pejzaža, Muzej grada, Novi Sad 2003. Velika nagrada ULUPUDS-a na 35. majskoj izložbi, Beograd 2005. Aprilska nagrada Skupštine grada Beograda za stvaralaštvo u oblasti likovne i prim. umetnosti 2009. Mali pečat galerije ”Grafički kolektiv” 2012. Nagrada za fotografiju 11. Bienale minijature, Gornji Milanovac 2013. II Nagrada za grafiku na Bijenalu grafike «EX YU« Novi Beograd 2017. Velika nagrada za primenjenu umetnost na izložbi Salon u oktobru, Beograd

U godini obeležavanja značajnog jubileja, dva veka od nastanka fotografije, nameće se potreba za osvrtom na prirodu ovog medija, njegove teorijske pretpostavke, kao i suočavanje sa pitanjem šta danas znači zabeležiti prizor. Od prvih heliografija i dagerotipija, tehnoloških čuda 19. veka, do savremenog digitalnog doba, fotografija je balansirala u prostoru tenzije između svoje dokumentarne dužnosti i autonomnog umetničkog izraza. Kako je istakla Suzan Zontag, fotografija ne predstavlja samo registrovanje stvarnosti, već njenu interpretaciju; ona je artefakt koji sakuplja svet i pretvara ga u mentalne slike. Upravo na toj liniji, između hronike zatečenog i čiste likovne refleksije, pozicioniran je opus Branimira Karanovića. Svoju višedecenijsku stvaralačku aktivnost i likovnu poetiku Karanović ostvaruje u ulozi neumornog tragača i posvećenog kolekcionara malih prostornih narativa. Njegovoj kreativnoj percepciji ne promiču nezapaženo tihi i sveprisutni svedoci naše životne realnosti. On bira ono marginalno i neprimetno, transformišući ga u monumentalno. Fokusirani prizori –geometrijski raster fasade, pločnika, skele ili mreže na sportskom terenu; glič razlivene/isprskane farbe, ispucalog i oljuštenog reklamnog printa na izlogu ili izguljene tezge; posledice požara; odbačeni ultrazvučni snimak na travnjaku – kroz objektiv umetnika prestaju da budu samo otpad ili anomalije u prostoru, oni postaju autonomni vizuelni entiteti. Karanović ne ilustruje stvarnost, on je saopštava jezikom linija i ritmova, tekstura, kontrasta, monohromatskih crno-belih odnosa i tonskih gradacija, vođen premisom vizuelne reprezentacije pronađenog predmeta i njegovog svojevrsnog otiska. Zatečene situacije sa nesvakidašnjim spojevima kadriranih elemenata neretko su protkane dozom humora i optičke dosetke kao prepoznatljivim obeležjem autorskog rukopisa. Rolan Bart u svom kultnom delu Camera Lucida ističe da fotografija uvek sa sobom nosi referent – ono što je neizbežno bilo tamo. Karanovićevi radovi poseduju specifičnu moć koja privlači i zadržava pogled – ne samo kroz dokumentovanje onoga što je „bilo tamo”, već kroz način na koji je to likovno artikulisano. Ono što Bart naziva emotivni ubod (punctum), neočekivani detalj koji probija platno navike i uspostavlja direktnu estetsku i emotivnu vezu sa posmatračem, Karanović prevodi u ekspresiju grafičkog uboda i vizuelni esej o formi. Savremeni teoretičar fotografije Kventin Bajak naglašava da moderna fotografija više ne teži samo pukom beleženju sveta, već traženju skrivenih ritmova unutar urbanog haosa. Stvaralačka praksa Branimira Karanovića potvrđuje ovu tezu – u eroziji, potrošnosti i efemernosti materijalnog sveta, bilo da se radi o dinamici i posledicama konzumerističkog ili prirodnog procesa, on postupkom arheologa svakodnevice pronalazi i stabilizuje likovni red. Shodno teorijskom diskursu „post-dokumentarne” slike, Karanović ne koristi fotografiju da bi reprodukovao viđenu stvarnost, već da bi u njoj pronašao skrivene vizuelne kodove, strukturalne ritmove, plastičke vrednosti i likovnu poeziju. Prostorni crteži u vidu pukotina na zidu/tlu ili tekstura rđe kreiraju efekat nalik precizno povučenoj liniji tušem ili urezanoj brazdi u bakarnoj grafičkoj matrici delujući u svojstvu inverznog mimezisa. Aktivno učestvujući u ovoj igri prirode koja oponaša umetničko delo, autor ne daje konačnu definiciju fragmenta viđenog prizora, već inicira dijalog i otvara prostor za moguće vizuelnosimboličke interpretacije i analogije. Aktuelna produkcija radova Branimira Karanovića nas podseća da je nakon dve stotine godina razvoja medija, fotografija ostala moćno sredstvo ne samo za posmatranje sveta, već za njegovo ponovno likovno i estetsko redefinisanje, kao i da fotografski objektiv nije samo prozor u svet, već ogledalo umetnikovog unutrašnjeg formalnog poretka. Ova izložba pruža uvid u posvećenu i duboko promišljenu potragu za čistom i izvornom likovnošću u frenetičnosti savremene životne realnosti obeleženom hiperprodukcijom veštački generisanih slika i vizuelnih informacija.

Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti

Izvor fotografija: Galerija Art55

Autor: Portal Media Press Srbija

Slične vesti