Početna » Može li prerađena hrana da uspori koncentraciju? Šta pokazuju nova istraživanja o mentalnoj bistrini

Može li prerađena hrana da uspori koncentraciju? Šta pokazuju nova istraživanja o mentalnoj bistrini

od strane bukovac

Zaboravljene rečenice dok čitate, gubitak niti usred razgovora ili dug pogled u spisak obaveza bez jasnog početka – sve to često svodimo na umor, stres ili previše vremena pred ekranom. Međutim, savremena istraživanja ukazuju da važnu ulogu u osećaju mentalne tromosti, poznatom kao „magla u mozgu“, može imati i svakodnevna ishrana.

Kada nam pažnja popusti, najčešće krivimo loš san, užurban tempo života, hormone ili telefon. Ipak, sve je više naučnih pokazatelja da način na koji se hranimo može da utiče na to koliko nam je um bistar i koliko brzo obrađujemo informacije.

Analiza podataka o ishrani i kognitivnim sposobnostima više od 2.100 odraslih osoba srednjeg i starijeg životnog doba, koje nisu imale dijagnostikovanu demenciju, pokazala je da veći udeo ultra-prerađene hrane u jelovniku prati slabija pažnja i sporija mentalna obrada. Rezultati su objavljeni u stručnom časopisu posvećenom kognitivnoj dijagnostici i neurodegenerativnim promenama i nadovezuju se na šira saznanja o povezanosti ishrane i rada mozga.

Šta pokazuju podaci o pažnji i brzini obrade

Istraživači su zapazili da su čak i relativno umereni pomaci ka većem unosu ultra-prerađene hrane povezani sa uočljivim padom fokusa i sporijim reagovanjem na vizuelne i kognitivne zadatke.

banner

banner

U svakodnevnim okvirima, porast udela ultra-prerađenih namirnica za deset odsto približno odgovara dodavanju jedne standardne kesice čipsa dnevnoj ishrani. Svaki takav pomak od deset procenata u ispitivanoj grupi poklopio se sa nižim skorovima na standardizovanim testovima koji mere vizuelnu pažnju i brzinu obrade informacija.

Kod učesnika istraživanja ultra-prerađeni proizvodi činili su oko 41 odsto dnevnog energetskog unosa, što je gotovo istovetno proseku opšte populacije obuhvaćene analizom (oko 42 odsto).

Takvi brojevi dobijaju na težini kada imamo u vidu da ultra-prerađena hrana nije rezervisana samo za retke prilike. U tu kategoriju spadaju mnoge uobičajene namirnice iz svakodnevne kupovine: upakovane grickalice, zaslađeni i gazirani napici, brza i gotova jela, industrijski keksevi i drugi proizvodi koji prolaze kroz složenu industrijsku obradu.

Zašto nije reč samo o manjku zdravih namirnica

Posebno je zanimljivo to što je povezanost između većeg unosa ultra-prerađene hrane i slabije koncentracije uočena čak i kod ispitanika koji su se inače hranili po principima uravnotežene, mediteranske ishrane.

To sugeriše da problem ne mora da bude samo u tome što osobe koje jedu više ovakvih proizvoda ne unose dovoljno svežih ili nutritivno bogatih namirnica, već da značajnu ulogu može imati i sam stepen industrijske prerade.

Duboka prerada menja prirodnu strukturu hrane i često podrazumeva dodavanje različitih aditiva, aroma, stabilizatora i drugih supstanci nastalih u tehnološkim procesima. Upravo ti elementi ukazuju na to da uticaj ishrane na kognitivne sposobnosti ne zavisi samo od toga šta izostavljamo sa jelovnika, već i od toga kako je hrana tehnološki oblikovana.

Šta ovo znači za „maglu u mozgu“ i dugoročno zdravlje

Pošto je reč o opservacionom istraživanju, ovi rezultati ne dokazuju da ultra-prerađena hrana direktno izaziva „maglu u mozgu“, niti je utvrđena neposredna veza sa gubitkom pamćenja. Posmatračke studije ukazuju na povezanost i obrasce, a ne na konačan uzročno-posledični dokaz.

Ipak, pažnja je ključna za učenje, donošenje odluka, praćenje razgovora i pamćenje novih informacija. Kada je fokus oslabljen, svakodnevni zadaci traže više napora, što se lako doživljava kao mentalna usporenost i težina u glavi.

Uz to, veća zastupljenost ultra-prerađene hrane u ishrani dovodi se u vezu i sa poznatim faktorima rizika za demenciju, poput gojaznosti i povišenog krvnog pritiska. Iako to ne znači da konzumiranje ovakvih namirnica nužno vodi ka bolesti, predstavlja dodatni povod da se razmotre dugoročni efekti izrazito prerađene ishrane.

Realniji pristup koncentraciji bez pritiska

Ovakvi nalazi ne znače da treba stvarati paniku zbog povremenog pakovanja grickalica ili pokušavati da se preko noći ukloni svaka prerađena namirnica. Mnogo korisnije je da na fokus gledamo šire.

Koncentraciju često svodimo na puku samodisciplinu i snagu volje, ali ona se gradi i čuva kroz celinu navika: kvalitetan san, fizičku aktivnost, odmor, nošenje sa stresom i svakodnevni izbor hrane.

Ako vam se čini da vam misli u poslednje vreme teže drže pravac, možda nije rešenje samo u tome da pojačate pritisak na sebe – vredi baciti pogled i na ono što se nalazi u tanjiru.

AI foto ilustracija: Portal Media Press Srbija

Autor: Portal Media Press Srbija

Slične vesti